P
otpredsjednik PUPI-ja Ivo Đuriršić uputio je pismo vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, u kojem mu, kako tvrdi, nudi konkretne dokaze o umiješanosti porodice Mila Đukanovića u aferu „Telekom”.
Đurišić je u pismu koje je uputio Stankoviću, a u koje je „Dan” imao uvid, naveo da mu je bivši ambasador Mađarske u Crnoj Gori Đula Memet u direktnom razgovoru saopštio da su sestri tadašnjeg premijera Ani Đukanović uplatili 7,35 miliona dolara.
Đurišić je za naš list rekao da je upravo ta rečenica problematična i da zbog toga prevod spisa predmeta traje skoro šest godina.
–Uputio sam pismo VDT-u Ivici Stankoviću, ali mi još nije odgovorio. Pretpostavljam da je neko u tužilaštvu uništio pismo, pa sam odlučio da ga javno objavim. Pisao sam mom prijatelju Ivici, iskreno očekujući da će pokrenuti stvari sa mrtve tačke – istakao je Đurišić.
On je pojasnio da je povod razgovora sa mađarskim ambasadorom bilo istjerivanje sa posla njegove supruge Olje.
– Moja supruga je istjerana iz Telekoma kao tehnološki višak, a suštinski razlog je bilo moje političko djelovanje. Kao čovjek rođen u Budimpešti, bio sam kućni prijatelj sa mađarskim ambasadorom Đulom Memetom. Kada sam pošao sa suprugom u ambasadu, zamolio sam ga za intervenciju, s obzirom da je Mađar telekom kupio naš Telekom. Odgovorio mi je: „Profesore, Mađar telekom je dao Ani Kolarević 7,3 miliona dolara i ona sada vrši odabir kadra. Ne mogu vam pomoći”.
Pošto vidim da tužilaštvo već šest godina ne smije da prevede ovu rečenicu, javljam se kao svjedok i nudim pomoć u prevodu. Drago mi je ako sam ti pomogao da završimo ovaj cirkus oko prevođenja – piše, između ostalog, u pismu koje je Đurišić uputio Stankoviću.
Specijalno državno tužilaštvo prikupilo je dokaze i krajem maja će podići optužnicu protiv bivših čelnika Crnogorskog telekoma Olega Obradovića i Miodraga Miška Ivanovića, koje tereti da su zloupotrebom službenog položaja sebi i drugima nezakonito pribavili 2.300.000 eura tokom privatizacije tada državne kompanije, saznaje „Dan” iz izvora bliskog Specijalnom tužilaštvu. U optužnici se ne pominju Đukanovići.
Još uvijek je neizvjesno da li će se optužnica fokusirati samo na njih dvojicu, imajući u vidu da je Specijalno tužilaštvo ostvarilo komunikaciju sa pravosudnim organima Mađarske vezano za pet osoba koje su u vrijeme zaključenja ugovora bile članovi Odbora direktora Telekoma CG i još dvije osobe iz te države koje su nakon privatizacije bile na odgovornim funkcijama u toj firmi.
Obradović i Ivanović su negirali krivicu na saslušanju pred specijalnim tužiocem Sašom Čađenović, koji ih tereti da su krivično djelo počinili izvršenjem ugovora zaključenih između pravnih lica Monet i Rawleigh Trading SA iz Londona.
U martu 2014. godine ambasada SAD zvanično je potvrdila da je njihova Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) došla do dokaza da je bilo podmićivanja prilikom privatizacije Telekoma u Crnoj Gori. U aprilu 2015. godine, SDT je dobilo dokumentaciju iz SAD.
Iz dokumenata suda u Njujorku proizilazi da američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) tvrdi da je advokatica Ana Đukanović primila mito u ime brata Mila Đukanovića nakon privatizacije Telekoma Crne Gore 2005. Đukanovići su to negirali.
Iz dokumentacije kojom je potkrijepljena tužba za korupciju protiv tri tadašnja direktora Mađar telekoma proističe da je Obradović odigrao jednu od ključnih uloga u procesu sklapanja ugovora između firme Sigma i Telekoma, za koji SEC tvrdi da je poslužio za podmićivanje „sestre najvišeg zvaničnika”.
Međutim, iz odgovora koji je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković prije nepunu godinu dostavio Bojanu Zekoviću, članu Predsjedništva Socijaldemokratske partije, može se zaključiti da se SDT ne bavi istragom o tom ugovoru i o još dva ugovora preko kojih je, kako proističe iz dokumentacije SEC, crnogorskim zvaničnicima isplaćeno mito u ukupnom iznosu od preko sedam miliona eura.
Mađar telekom je 2011. platio stotinak miliona dolara po sporazumu sa SEC-om da ne bi išao na sud za korupciju u Crnoj Gori i Makedoniji, a trojica bivših direktora te kompanije su se nakon maratonskog suđenja sporazumjeli sa tužilaštvom da za korupciju u Makedoniji plate blizu pola miliona dolara.
SEC je krajem aprila 2017. godine objavila da su se dvojica bivših direktora Mađar telekoma saglasili da plate 400.000 dolara i prihvate zabranu obavljanja poslova kako bi se poravnali u slučaju optužbi za korupcionašku privatizaciju telekomunikacionih kompanija u Makedoniji.
Tada je objavljeno da je bivši glavni izvršni direktor Mađar telekoma Elek Štraub pristao da plati 250.000 dolara, a Andraš Balog, bivši glavni direktor za strategiju, 150.000 dolara, a obojica su prihvatili da pet godina ne rade kao službenici ili direktori u svim kompanijama čije se akcije prodaju na berzama u nadležnosti SEC-a. Njujorški sud je trećeg optuženog zvaničnika Mađar telekoma u ovom slučaju, Tamaša Morvaija, bivšeg direktora za akvizicije i poslovni razvoj, u februaru osudio na osnovu sporazuma sa SEC-om da plati kaznu od 60.000 dolara zbog lažiranja kompanijskih knjiga i dosijea u vezi sa korupcionaškom šemom.M.V.RAKČEVIĆ
VJ.DAMJANOVIĆ


Ne odgovara na pozive

Kako bismo čuli i drugu stranu, juče smo pokušali da stupimo u kontakt sa Anom Đukanović. Međutim, ona nije odgovarala na pozive i SMS poruke upućene na broj telefona koji je dostupan našoj redakciji.


„Koruptivna šema“

U slučaju privatizacije Crnogorskog telekoma 2005. godine, SEC je u tužbi protiv Mađara tvrdio da su Elek Štraub, Andraš Balog i Tamaš Morvaji odobrili koruptivnu šemu po kojoj je 7,35 miliona eura isplaćeno najmanje dvojici crnogorskih državnih funkcionera i „sestri najvišeg državnog zvaničnika” po lažnim konsultantskim ugovorima kako bi Mađar telekom pod povoljnim uslovima kupio Crnogorski telekom.